HOME

SOLARNE ELEKTRANE – 3.dio


Planiranje sustava i odabir prikladnog postrojenja


Prilikom odabira prikladnog sustava i postrojenja solarne elektrane potrebno je uzeti u obzir sljedeće faktore:.

1. maksimalna snaga vašeg panela (mjereno u peak-vatima ili Wp)
2. intenzitet svjetlostii
3. broj sati izloženosti suncu
4. kut izlaganja suncu Maksimalna snaga Pmax panela izražava se u Wp (Wat peak), znači koliki broj vati (W) će panel proizvoditi u optimalnim uvjetima, tj. u podne na direktnu sunčevu svjetlost po hladnom vremenu. Maksimalni intenzitet sunca je cca. 1,000 W/m2.
O statističkim podacima sunčeva zračenja na konkretnoj lokaciji za koju se planira sustav postoje sređeni podaci na razini Europe, te je iste moguće vidjeti na web stranicama Europske komisije http://re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/apps4/pvest.php. Dostupni podaci su: mjesečni prosjeci dnevnih vrijednosti srednjih temperatura, mjesečni prosjeci 24‐satnih vrijednosti srednjih temperatura, srednji mjesečni optimalni kutovi nagiba FN plohe, mjesečni prosjeci ozračenosti horizontalne plohe i plohe pod optimalnim kutom.


Potencijal iskorištenja solarne energije na području Hrvatske se kreće od 970 do 1380 kW/h po m2 površine solarnog kolektora.

Prilikom planiranja konkretne elektrane potrebno je razmišljati o sljedećim faktorima:

- Vremenskim uvjetima (broj oblačnih, maglovitih dana)
- Visini sunca
- Broju sunčanih dana
- Ostalim fizičkim zaprekama osunčanja (drveća, okolna izgradnja)

1) Prvi faktor se pomalo olako shvaća, 50 W panela bi trebao proizvesti 50 W za svaki sat od sunca 1,000 W / m2. Paneli će proizvesti oko pola tog iznosa (25 vata svaki sat) kada su izloženi do 1/2 svjetla (500 W / m2). Difuzno svjetlo koje prolazi kroz tanke oblake moglo bi davati oko 300 W / m2. U vrlo lošim vremenskim uvjetima s debelim, tamnim oblacima, intenzitet svjetlosti mogao bi pasti na 100 W / m2 i proizvesti samo 5 W po satu.

2) Drugi faktor, visina sunca iznad horizonta varira od godišnjeg doba. Kada je sunce vrlo visoko u nebo (ljeto), njegove zrake putuju kroz atmosferu brže na kraće udaljenosti, nego kad je nisko na nebu (zimi). Sunčeve zrake su raspršene sve više i tim više postaju difuzne prilikom prolaska kroz maglu ili zagađenja. Mjesto koje dobiva puno sunca u 9. mjesecu moglo bi biti zasjenjeno od studenog do siječnja zbog prepreka (drveće, dimnjaci, krovova i sl.).
3) Treći faktor stvara najveći problem za one koji ne žive u blizini ekvatora, odnosno razlika u broju sunčanih sati između godišnjih doba. Optimalno okretanje panela prema Suncu uvijek je najbolje da se paneli usmjere prema jugu sa idealnim kutem nagiba ovisno o geografskom položaju i dobu godine. Sunčeve zrake trebaju padati okomito na panel. Idealna situacija u Europi je da imamo krov okrenut prema jugu s kutem između 40 i 60 stupnjeva, ili, još bolje, ravni krov ili površinu na kojem možemo panele podesiti po volji. Može se odstupati od ovih vrijednosti ako nismo u mogućnosti ih izvesti ili iz estetskih razloga, da bi ih uklopitli u postojeće arhitektonske strukture. Budućnost fotonaponskih sistema ovisit će u velikoj mjeri o skladnoj integraciji panela u gradnji zgrada.

Naravno, proizvodnja električne energije ovisi o detaljima tehnologije koja će biti primijenjena, ali u početnoj fazi projekta bitno je imati naznaku o mogućoj proizvodnji sustava, te je moguće jednostavnom računicom doći do preliminarnih planiranih prihoda, odnosno troškova buduće elektrane.

Poticajne cijene otkupa električne energije proizvedene obnovljivim izvorima energije dostupne su na godišnjoj razini u Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, izdanje Narodne Novine (op.a. novi tarifni sustav je u izradi).

Početni troškovi opreme solarne elektrane odnose se na :
1. odabranu opremu
(FN moduli, inveeteri, razna elektronična oprema, konstrukcija, priključak na
mrežu, građevinski radovi na temeljima i konstrukciji nosača)
2. izradu potrebne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola

U fazi korištenja elektrane troškovi se odnose na:
3. troškove održavanja elektrane
4. Troškovi naknade za korištenje zemljišta
5. Troškovi uređenja zemljišta i prilagodbe postojećeg distributerskog sustava ovise
o konkretnoj lokaciji i konkretnom rješenju priključka elektrane na mrežu distributera
Uz jednokratnu zamjenu pojedinih dijelova elektrane čiji troškovi su cca. 50 % od početne, te rok trajanja cijelokupnog postrojenja od cca. 15 – 30 godina, izračun isplativosti investicije pokazuje da je povrat uloženih sredstava moguć (uz sadašnje važeće poticaje u RH) nakon cca. 9 godina.

„Besplatni“ izvor obnovljive energije, brzina i jednostavnost izgradnje i montaže, relativno brz povratak investicije te poticajna cijena otkupa proizvedene električne energije čine solarne elektrane najbržu granu razvoja obnovljivih izvora energije i primamljiv izazov mnogim ulagačima kako u svijetu tako i u RH.

Solarne elektrane - 1 dio
Solarne elektrane - 2 dio
Arhiva članaka