HOME

Gdje je nestao 4 Φ 12 ?


Kako objasniti sinu koji si radi kuću da mora drugačije izvoditi u odnosu na kuću svoga oca ili djeda koje još uvijek stoje?


Odgovor se krije u opisu potresnog djelovanja. Brojne katastrofične posljedice diljem svijeta su primorale nadležne na nekakvu intervenciju, a najlakše je bilo promijeniti propise odnosno povećati potresnu silu.

Neću ulaziti u te brze i zavojite vode u kojima se događa toliko promjena da je inženjerima teško držati korak ali laički se može ustanoviti da se u zadnjih 10g. potresna sila povećala oko četiri puta. Stoga se vrlo jednostavno može zaključiti da su nekadašnja pravila (npr. 4 Φ 12) u ovim novim okolnostima teško primjenjiva.

Statičari imaju problema dokazati nosivost kuće, ali još i više dokazati arhitektima, izvođačima ili investitorima da ako žele poštivati zakone i propise da se neke stvari moraju mijenjati. Investitori plaćaju promjene tako da plaćaju nosive elemente koji kompeziraju povećanje potresne sile (najčešće armirano betonski elementi). Izvođači se bune jer imaju desetljeća uspješnog iskustva gradnje, a sada se moraju privikavati na nečije nove izmišljotine. Arhitektima nije jasno da danas u doba računala kada se sve može nacrtati ali i izračunati uz razne programe, postoje ograničenja u propisima koja ih ograničavaju u njihovom izričaju.
Namjerno sam koristio već arhaični izraz statičari jer je simbolično da se ne spominje dinamika (potresi), a u prilog citiram neke od legendarnih priča:


Kako onda stoje sve one stare kuće bez serklaža?
Kad lupi potres svejedno će sve porušiti pa se neće ni primijetiti ! (misli se na stare jezgre)
Kako, vidio sam takvu kuću u Njemačkoj? (zemlji bez potresa)
Dogovoriti ćemo da kuća bude u manjoj potresnoj zoni (primjer Sesveta)
Ma mi nismo toliko razvijena zemlja da trebamo graditi potpuno sigurne kuće.
Neće biti potresa ili barem neće dok sam ja živ pa neću biti odgovaran.
Pa nećeš ti živjeti u toj kući !


Danas često susrećemo da se investitorima nudi rješenje koje zadovoljava nosivost ali ne uzima u obzir potresno opterećenje.

Prema prihvaćenom kapitalističkom konceptu života takvo rješenje je najbolje jer je najjeftinije. Teško je procijeniti katastrofičnost posljedica pri jačem potresu, ali problemi mogu nastati već prilikom manjih potresa koji najčešće uzrokuju otvaranje manjih pukotina.
Takve pukotine neće narušti stabilnost građevine ali mogući prodor vlage vrlo brzo će otkriti slabosti rješenja i postaviti će se pitanje: tko je kriv ?
Točnog odgovora nema jer uzroka može biti mnogo, a posebice jer se obiteljske kuće rijetko izvode po projektima. Možda je bolje pitanje koliki su stvarni troškovi investitora da živi u građevini koja zadovoljava nove propise i preporuke?
Česte su usporedbe s kvakama i lusterima ali ja ih ne bih stavljao u istu rečenicu s mogućim gubitkom ljudskih života. Vjerujem ako smo naučili stavljati gromobrane iz nekog razloga zašto ne bi stavili i zaštitu od potresa ili se možda isplati kockati?
Konačno, svi koji išta znaju o potresima znaju da je to čista Božja volja, da propis sigurno neće spasiti kuću odnosno da su propisi vezani za potrese jedno veliko ako. Ipak, brojna iskustva iz zemalja koja su bile pogođene potresima sa tragičnim posljedicama su pretočena u propise i sigurno da mogu spasiti živote, a to je jedino što se računa.
Onda, gdje je nestao 4 Φ 12 ?
Nastavak slijedi ...

Arhiva članaka